Prva saznanja o prirodi groma [Kako dozvati ili otjerati grom?]

	Prva saznanja o prirodi groma
istraživanje groma kroz povijest djelovanje groma nastanajanje groma širenje groma zaštita od groma istraživanje groma kroz povijest djelovanje groma optičko djelovanje akustičko djelovanje mehaničko djelovanje termičko djelovanje nastanajanje groma širenje groma zaštita od groma istraživanje groma kroz povijest djelovanje groma nastanajanje groma širenje groma općenito o modelima udara groma klasični modeli Erikssonov model ostali modeli dimenzioniranje gromobrana zaštita od groma istraživanje groma kroz povijest prva saznanja o prirodi groma Benjamin Franklin suvremena istraživanja djelovanje groma nastanajanje groma širenje groma zaštita od groma istraživanje groma kroz povijest djelovanje groma nastanajanje groma širenje groma zaštita od groma zaštita objekata zaštita EE postrojenja zaštita nadzemnih vodova zaštitne mjere za čovjeka istraživanje groma kroz povijest djelovanje groma nastanajanje groma razvoj udara groma vrste i polaritet groma osnovne značajke groma širenje groma zaštita od groma	[Gromovi i politika] [Kako dozvati ili otjerati grom?] Ne moramo ići daleko u povijest da bismo otkrili razne čudne, a ponekad i tragikomične običaje i postupke kojima su ljudi nastojali spriječiti udarac groma ili dozvati kišu. Početkom 19. stoljeća za vrijeme velikih suša ljudi su pokušavali dozvati kišu slijedećim ritualom: trojica ljudi bi se popela na stablo, jedan od njih bi svezao dvije zapaljive vrpce čiji plamen bi imitirao udarac groma, drugi bi sipao vodu preko grana imitirajući kišu, a treći bi udarao u zvona nastojeći privući udarac groma. Ne znamo koliko su u tome bili uspješni. U srednjem vijeku u Europi je nastao običaj da se uoči oluje intenzivno zvoni crkvenim zvonima nastojeći odvratiti udarce groma od crkava i crkvenih objekata koji su često bili najviše građevine i zato najviše izloženi gromovima. Otud potiče i česta gravura na zvonima iz tog vremena "Fulgura Frango" što znači "Ja lomim gromove". Često se ta praksa pokazivala kontraproduktivnom pa postoji podatak da su samo u Francuskoj za vrijeme od 1753. do 1786. gromovi pogodili 386 crkvenih tornjeva. Struja groma koja bi se spuštala kroz zvonarevo uže ubila je 103 zvonara. 1786 vlasti su konačno zabranile takve pokušaje. U 18. stoljeću crkve su često bile korištene kao skladišta vojnog materijala. Time je postignuta vrlo opasna kombinacija visokog rizika od udara groma i eksplozivnog punjenja. Kombinacija se u više navrata pokazala kobnom, tako je 1769 grom pogodio toranj crkve St. nazaire u Bresci u kojoj je bilo uskladišteno stotinjak tona baruta. Rezuultat je bila eksplozija koja je uništila otprilike šestinu grada i ubila 3000 ljudi. To ipak nije zaustavilo tu praksu pa su se slične nesreće događale i poslije.