Optičko djelovanje
prethodno poglavljeslijedeće poglavljemali kviz
 

 

      
Prema svjetlosnim učincima što ih izaziva atmosfersko izbijanje udomaćilo se munji pridavati različite narodne nazive. Tako, ako je izbijanje vidljivo našem oku u obliku jedne crte koja se u blizini tla grana, onda takvo izbijanje nazivamo linijskom munjom, a ako ima više takvih crta, to je tzv. trakasta munja. Događa se da izbijanja vidimo u obliku malih svijetlih kuglica koje slijede jedna za drugom. To nazivamo perlastom munjom ili loptastom munjom ukoliko to izbijanje vidimo u obliku veće lopte dužeg repa. Katkad ne čujemo nikakvu grmljavinu, a vidimo samo svijetlost, pa to izbijanje nazivamo munjom sijevalicom ili svjetlucanjem vremena. Koji će put biti obrnuto: čujemo samo grmljavinu, a ne vidimo svijetlost, pa je to tzv. tamna munja. Svijetlost munje nam se ponekad čini da "titra", a to se događa onda kad u kratkim vremenskim razmacima od nekoliko stotinki sekunde prolazi nekoliko uzastopnih munja istim kanalom.

     Danas, kad su fizikalna svojstva munje više ili manje istražena, možemo reći da su njezini svjetlosni učinci zapravo zračenje vruće plazme od cca 3000 °C. Ti svjetlosni učinci atmosferskog izbijanja, koji su dostupni čovječjem oku, mogu navesti na pogrešne zaključke u obliku putanje munje i o njezinim pravim dimenzijama. Tek razvoj fotografije omogućio je da doznamo nešto više o tome. Snimajući munju ustanovilo se da je njezin svjetlosni promjer od 5 do 30 cm, ovisno o tome kakav smo film i ekspoziciju imali, a struja je munje koncentrirana na svega 1 mm promjera, kako je to laboratorijskim ispitivanjima utvrđeno.
 
 
goreprethodno poglavljeslijedeće poglavlje