Još od pamtivijeka grom, munja i grmljavina bili su prirodni fenomeni koji su fascinirali, ali i plašili čovjeka. Njegove pokušaje da se od poslijedica tih pojava zaštiti bilježimo od najdavnijih vremena, no slabo fizikalno razumijevanje tih pojava nije dopuštalo da se njihova štetna djelovanja spriječe. Znatniji napredak se počeo događati tek u 18. stoljeću kad je Benjamin Franklin svojim maštovitim pokusima utvrdio da je udarac groma zapravo izbijanje statičkog elektriciteta prikupljenog u olujnim oblacima. U najnovije vrijeme narasla je potreba da o fenomenu groma saznamo što više u svrhu učinkovite zaštite, a moderni uređaji kojima se fenomen groma može pratiti i simulirati omogućili su ta saznanja.

Udar groma i danas je fascinantna i ne do kraja razjašnjena pojava. Zaštita od groma se na različite načine provodi odavno, no još uvijek ne znamo u potpunosti objasniti sve utjecaje koji određuju pojedini udar groma. To međutim, ne znači da se onjemu ništa ne zna, naprotiv, postoji niz manje ili više složenih teorija koje objašnjavaju mehanizam nastanka i širenja groma.

Mi smo nastojali objasniti najznačajnije teorije jezikom koji može svatko razumjeti, opisati posljedice udara groma i objasniti načine štićenja od njega. Svaka tema je obrađena tako da smo krenuli od općenitih i jednostavnih stvari ka složenijima i konkretnima nastojeći omogućiti svakom da se zaustavi na razini koja njemu odgovara.

Gdje god je to bilo moguće, tekst je ilustriran slikama i više ili manje interaktivnim animacijama, a njihov popis možete pronaći ovdje.  Nakon svake teme svoje znanje možete provjeriti i malim kvizom.