Matematičari

   Leonhard Euler (Basel 15. travnja 1707. - Petersburg (Petrograd) 18. rujna 1783.,), veliki je švicarski matetnatičar, fizičar i astronom. Utjecao je na razvoj cjelokupne matematike.Matematiku je učio od Johanna Bernoullija. 1726. po osnutku Peterburske akademije znanosti, odlazi živjeti u Rusiju gdje ostaje do kraja života. Uz Cauchyja je matematičar s najviše objavljenih znanstvenih radova. Znameniti su i njegovi udžbenici "Introductio in analysin infinitorum","Institutiones calculi differentialis","Institutiones calculi integralis" i "Arithmetica universalis". Unatoč poodmakloj sljepoći Euler je većinu radova napisao pri kraju života. Prvi je promatrao funkcije kompleksne varijable i povezao trigonometrijske s eksponencijalnim funkcijama. Od njega potječu oznake za trigonometrijske funkcije nalik današnjima:sin, cos, tang cot. Poznata je njegova formula V - B + S = 2, o odnosu broja vrhova, bridova i stranica u poliedru. Drži se začetnikom i teorije grafova.

   Regiomontan (Regiomontanus) pseudonim Johanna Miillera (Konigsberg, 6. Iipnja 1436. - Rim, 6. srpnja 1476.), njemački astronom i matematičar. Sudjelovao je u radovima oko usavršavanja kalendara. Uveo je trigonometri u u europsku matematiku. On je preradio i nadopunio arapske tablice vrijednosti trigonometrijskih funkcija prešavsi s heksagezimalnog na dekadski sustav. Njegove tablice sinusa imaju 7 decimala s kutovima u razmaku od 1' . Temeljno mu je djello "De trian gulis omnimodis libri quinque" (Pet knjiga o trokutima svih vrsta). Po Regiomontanu se zove poučak o tangensima: . Prvi je spoznao poučak o kosinusu za sferni trokut, kao i neke formule pretvorbe zbroja trigonometrijskth funkcija u umnožak.

   John Napier (Merchiston Castle, Edinburg, 1550. - 4. travnja 1617.) škotski matematičar. Otkrio je logaritme. Definirao ih je na način ponešto različit od današnjeg. U tablicarna logaritama koje je objavio 1614. god. nalazi se defimcya logaritama, oblašnjenje njihovih svojstava, logaritmi sinusa, kosinusa i tangensa te primjena logaritamskog računa u sfernoj trigonometriji Naprerove tablice nisu bile dekadske, pa je to ipak otežavalo račun. Prve dekadske tablice načinio je Henry Brrggs 1617. god.
   Logaritamski je račun bio veliki napredak u odnosu na računanje pomoću prirodnih vrijednosti Nairne, većina trigonometrijskih formula dolazr u obliku umnoška (ili količnika) ili se mogu transformirati u takve oblike. Računanje logaritmima omogućava da se operacije množenja i dijeljenja zamjenluTu operacijama zbrajanja i oduzirnanja, što bitno pojednostavnjuje čitav račun.

   Karl Friedrich Gauß (Braunschweig, 30. travnja 1777. - Gottingen, 23 veljače I855 ) po mno ima najveći matematičar svih vremena. S 19 godirna riješio je problem konstrukcije pravilnog sedamnaesterokuta. S 22 godine prvi je dokazao osnovni stavak algebre, prema kojem svaki polinom ima barem jednu (kompleksnu) nultočku. Bitno je doprinio u svim područjima matematike, tako da mnogi pojmovi i tvrdnje nose njegovo ime. Od 1807. vodi katedru matematike i astronomije na Göttingenskom. sveučilištu i upravlja mjesnom zvjezdarnicom. Bio je i veliki praktičar. S 24 godine izračunao je putanju planetoida Ceresa koji se bio izgubio iz vida nedugo nakon što je bio otkriven; sakrivši se iza Sunca. Otkriven je godinu dana nakon toga na mjestu što ga je Gauss predvidio. Geodetskim mjerenjima pokušao je provjeriti način širenja svjetlosti, mjereći kutove u trokutu koji čine tri istaknute kote. Iako njihov zbroj uistinu nije jednak 180° , razlika je toliko malena da je Gauss nije mogao primijetiti. Priredio je i matematičke tablice koje su bile u uporabi preko sto pedeset godina.